Česta pitanja

Imam XY Mbit karticu, a postižem brzine XY/2 ili XY/3 Mbit/s. Zašto?

Vaše kartice uistinu rade na XY Mbit/s, ali ta brojka se odnosi na prijenos bežičnih paketa koji se sastoje od vaših podataka, zaštite i kontrole protoka. Kod bežičnog povezivanja česta je pojava ponovnog slanja pokvarenih paketa ili gubitak paketa. Kartice ove probleme rješavaju interno, a vama prikazuju samo broj uspješno prenesenih paketa.

Imam karticu bez konektora za vanjsku antenu. Da li ga je moguće ugraditi?

Gotovo na svakom uređaju je to moguće, čak i kod USB kartica. Ako nemate vanjski konektor dovoljno je otvoriti uređaj (pročitajte garancijski list!) i pronaći njegovu internu antenu. Zamjenom interne antene sa konektorom za vanjsku napravili ste većinu posla. Napomena: Neki uređaji odbijaju suradnju sa jačim vanjskim antenama, a moguće je i pregorijevanje.

Koji su kabeli i konektori najbolji? Što je to pigtail?

Pri spajanju na 5 GHz obavezno je koristiti kabele impedancije 50Ω. Najbolji takvi kabeli koji se kod nas mogu nabaviti su H-1000 (Belden), LMR-400 (Times Microwave), CNT-400 (Andrew) i sl. Njihova deklarirana frekvencija s najmanjim gubicima je 400 MHz, a ponašanje na 2.4 i 5 GHz je prihvatljivo. Što je deklarirana frekvencija kabela bliže 2.400 odnosno 5.300 MHz to je kabel bolji (i skuplji).

Za spajanje na 2,4 GHz iznimno je moguće koristiti i kabele impedancije 75Ω no svakako valja izbjegavati velike duljine zbog povećanih gubitaka. Kao i kod 50Ω kabela gleda se da je deklarirana frekvencija što bliže 2400 MHz. Najbolji 75Ω kabeli (a cijenom vrlo prihvatljivi) su Cavel 703b ili Cavel dg113.

Konektori dolaze u raznim varijantama. Najčešće se na antenama i pojačalima koriste N konektori pa je potrebno prilagođavati konektore na vašim uređajima na N konektore. To se postiže kratkim kabelom koji s jedne strane ima odgovarajući konektor za vaš uređaj (obično RP-SMA), a sa druge strane N konektor. Taj kratki kabel se naziva pigtail. Svaki konektor unosi gušenje signala u iznosu od 0.5 do 2 dB.

Što je to Power-over-Ethernet i kako ga najefikasnije ostvariti?

Power-over-Ethernet (POE) je način dovođenja napajanja access point uređaju pomoću UTP kabela s kojim je spojen. Najefikasnije ostvarenje Power-over-Etherneta je korištenje po dvije žice unutar UTP kabela za vođenje jedne linije istosmjerne struje. Time se smanjuje otpor kabela na pola. Kako 100BaseTX kabel (standardni 100 Mbit kabel) troši samo četiri žice (2 parice) ovo smijemo raditi. Bitna je napomena da UTP kabel nije najbolji izbor jer je po svojim svojstvima visoko otporni kabel. Za duljine koje ne prelaze više od 30 metara ova je konfiguracija zadovoljavajuća jer uzrokuje sitan pad napona. Ako vam napon padne toliko da uređaj ne funkcionira, potrebno je nabaviti napajanje koje daje nešto viši napon na ulazu kako bi se kompenzirao pad napona na UTP kabelu. Ako radite na duljinama UTP kabela koje prelaze 15 m bilo bi poželjno razmisliti i o utjecaju statičkog elektriciteta te konfiguraciji terena po kojemu kabel ide.

Kako antene pojačavaju signal ? Nije li bolje koristiti pojačalo?

Antene ne pojačavaju signal nego ga oblikuju. Najjednostavnija antena, dipol, daje radijacijski uzorak u obliku sfere (kugle). Antene koje “pojačavaju” signal oblikuju tu kuglu u nešto povoljnije. Omnidirekcijske antene formiraju nešto poput palačinke dok unidirekcijske antene suze signal toliko da je on u jednom smjeru jak dok ga u ostalim smjerovima gotovo i nema. Šumovi i smetnje se pomoću antena ne uklanjaju nego pojačavaju ovisno o smjeru iz kojega dolaze.

Pojačala su aktivni elektronički uređaji i oni pojačavaju većinom signal dok šumove nastoje potisnuti. Rezultat je kvalitetniji signal puno veće snage nego izvorni. Bitno je za napomenuti da zakonska ograničenja u Republici Hrvatskoj onemogućuju pojačavanje signala iznad 100 mW, tj. vaša emitirana snaga ne smije biti iznad 100 mW. Antene i pojačala služe za kompenziranje gubitaka na konektorima i kabelima. Cijene pojačala kreću se od 300 američkih dolara na više i u Hrvatskoj ih nema za kupiti. Interesantno je da osnovni čip u tim pojačalima košta 5 dolara.

Što je to dB?

dB ili DeciBel je snaga izražena u logaritamskoj ljestvici. Svaka 3 dB se snaga povećava duplo. Sama oznaka dB je fizikalna oznaka i nije ograničena samo na izražavanje iznosa snage.

Što su to kanali i koliko ih ima?

Kanali predstavljaju podjelu frekvencijskog prostora na dijelove. Svaki kanal zauzima mali frekvencijski pojas sa određenom središnjom frekvencijom. Kanala definiranih 802.11g standardom ima 14. U Hrvatskoj je dopušteno korištenje 13 kanala, dok je npr. u Francuskoj dopušteno korištenje samo 2 kanala. U Japanu smijete koristiti svih 14 kanala, a u Sjedinjenim Američkim Državama smijete koristiti 11 kanala. Bitno je za istaknuti da su kanali frekvencijski gledano vrlo blizu pa susjedni kanali utječu jedan na drugi (smetaju jedan drugome). Zato je mudro i kulturno vlastiti kanal udaljiti od već postojećih sto je vise moguće. Kod 802.11g standarda koji visoku brzinu prijenosa postiže “posuđivanjem” frekvencije od susjednih kanala (ali tako da im ne smeta previše), postoje svega 3 neprekrivajuća kanala i to redom: 1., 6. i 11. Noviji access pointovi sa opcijom SuperG prijenosa podataka (predstavljano kao 108 ili 125 Mbit/s) zauzimaju cijeli frekvencijski spektar od prvog do jedanaestog kanala i time efektivno onemogućuju komunikaciju drugih stanica kao što i druge stanice smetaju ovim AP-ovima. Poželjno je da vlasnici ovakvih uređaja isključe SuperG opciju kako ne bi stvarali drugim uređajima smetnje. Dobitak na brzini, ako ga uopće i ima, zanemariv je u odnosu na funkcionalnost.

Što je to WDS?

WDS je kratica za Wireless Distribution System, a označava tehniku povezivanja vise pristupnih točaka (AP-ova). WDS je prisutan u obliku raznih Point-to-Point/Multipoint Bridge implementacija kao i u obliku nadogradnji standardnih pristupnih točaka (Karlnet firmware za Lucent/Orinoco seriju AP-ova) te u novim 802.11g pristupnim točkama. WDS omogućuje ono sto nije bilo moguće kod standardnih 802.11b pristupnih točaka – direktno povezivanje pristupnih točaka. WDS nije opet tako sjajan jer automatski podrazumijeva duplo manju propusnost.

U kojim sve oblicima dolazi bežična mrežna oprema?

Bežična mrežna oprema dolazi u obliku PCI i PCMCIA kartica, USB adaptera i samostalnih uređaja – tzv. access pointova ili bridge uređaja.

Zašto ovo sve radite?

Zato sto nam je to zabavno, a i možemo puno toga naučiti. Smatramo da je wireless tehnologija tehnologija budućnosti koja ce se značajno razvijati. Mnogo smo naučili o tehnologiji, protokolima i želimo omogućiti svim zainteresiranim dolazak do istih saznanja kao i mi.

Preuzeto sa: WiFiHR.net